• Jezici
VRH
Image Alt
Predivne destinacije

Bol

O Bolu

Bol je najstarije obalno bračko naselje. Živi u osami južnih krajolika, u središnjem dijelu južne strane otoka, podno Bolske krune i Vidove gore - najvišeg otočnog uzvišenja i ujedno najvišeg vrha svih jadranskih otoka (778m).

Nekoliko se kilometara proteže uz sam morski rub. More je pred njim iznimno bistro, prozirni valovi doimlju se poput brušena kristala. Bol obiluje privlačnim plažama.

Zapadno od Bola, plaža Zlatni rat jedna je od najvećih i najljepših prirodnih atrakcija Jadrana. Poput jezičca pruža se gotovo pola kilometra u modrinu mora. Raste nanošenjem i taloženjem sitnih šljunčanih oblutaka oko podmorskog grebena. Vršak Zlatnog rata mijenja oblik nastojeći ugoditi volji valova i morskim strujanjima.

S istočne strane Bola, na poluotoku Glavici, u svečanom se miru uzdiže dominikanski samostan. Njegov muzej raspolaže bogatom arheološkom zbirkom te raznovrsnim vrijednim predmetima i slikama. Uz luku je oblikovana urbana jezgra Bola. Ondje se nižu barokni ljetnikovac, Loža sa crkvicom, renesansno-barokna palača u kojoj je smještena galerija umjetnina, župna crkva, pjaceta i Kaštil. Stilske građevine nenametljivo se uklapaju u skladnu cjelinu sklopova kuća izvorne pučke arhitekture.

Zapadna strana mjesta izgrađena je u novije vrijeme. Na predjelima prema Zlatnom ratu smješteni su glavni bolski hoteli.

Bol je lokalitet iznimne maritimne pogodnosti. Njegova obala s mnoštvom kutaka mira i ugode pruža osjećaj velikog slobodnog prostora, stvorena je za meditacijsko opuštanje i za aktivan odmor.

Pod suncem obasjanim proplancima nastanjen je miris ljekovite kadulje i ružmarina, a cvrčanje cvrčaka najdublja je iskonska muzika. Svaki posjetitelj u ovome kraju može naći djelić vlastita užitka.

Povijest Bola

Brač je bio naseljen još u prethistorijsko doba, vjerojatno u mezolitiku, a sigurno u neolitiku, tj. krajem trećeg tisućljeća prije Krista, predindoeuropskim stanovništvom, kojemu je glavno zanimanje bilo stočarstvo. U drugom tisućljeću, u doba metalnih kultura, otok su naselili indoeuropski Iliri koji su bili više stočari nego ratari.

Rimljani nisu osnivali naselja, ali su organizirali gospodarske nastambe (villa rustica).

Krajem VIII. ili početkom IX. stoljeća neretvanski Hrvati dolaze na ova područja. Potisnuli su romanizirano starosjedilačko ilirsko stanovništvo.

Otok Brač je u to doba pod franačkom vlašću. Početkom XI. stoljeća zauzimaju ova područja Mlečani. Sredinom stoljeća Brač je u okviru hrvatske države za vrijeme Petra Krešimira IV.

U XII. stoljeću ova područja su formalno pod Bizantom, ali njima upravljaju Mlečani. Za vladavine kralja Kolomana, 1107. godine, Brač je u sklopu hrvatsko-ugarske države. Međutim, 1135. godine Venecija osvaja Brač, da bi oko 1170. opet bio pod Bizantom na kratko vrijeme, jer već 1180. ponovno je u sastavu hrvatsko-ugarske države. Andrija II., hrvatsko-ugarski kralj, poklanja Brač krčkim knezovima Frankopanima.

Potom Brač zauzimaju omiški gusari. Bračani mole Veneciju za zaštitu što im je bilo udovoljeno. Tako 1. travnja 1278. godine ova područja dolaze pod vlast Venecije koja traje do 1358. Iste godine Brač još jednom ulazi u sastav hrvatsko-ugarske države. I dalje Brač često mijenja gospodare. Tako je 1390. godine pod zaštitom bosanskog kralja Tvrtka I., 1394. godine njime vlada hrvatsko-ugarski kralj Sigmund, 1403. godine otokom vlada Hrvoje Vukčić, a 1413. godine dolazi pod vlast Dubrovnika.

Najzad, 1420. godine Brač osvajaju Mlečani i njime vladaju do 1797., tj. do propasti Venecije. Venecija je formalno poštovala dotadašnje komunalno uređenje i ostavila je sve oblike komunalne samouprave, ali je u praksi djelovala u skladu sa svojim zakonima i vrlo se intenzivno miješala u unutrašnje poslove komune uz pomoć svojeg činovništva. Ukinula je odredbe običajnog prava i uvela zajedničko zakonodavstvo pod upravom generalnog providura. Brački knezovi bili su mahom osiromašeni venecijanski plemići koji su dolazili na otok da se obogate. Sužavali su komunalnu samoupravu i ponašali se bahato.

Padom Venecije Bračani su mislili da su se oslobodili svih obveza te da su sada slobodni. Međutim, iste godine Austrija je zaposjela ova područja i njima vladala do 1805. godine. Požunskim mirom 1805. godine ovo je područje došlo pod francusku upravu koja uvodi mnoge gospodarske reforme. Ukida se plemstvo, osnivaju se škole.

U prosincu 1806. Rusi zauzimaju Brač, ali se već sredinom 1807. godine ponovno vraćaju Francuzi, međutim i dalje nisu imali mira. Engleski brodovi su u dva navrata napadali otok, 1811. i 1812. godine. U lipnju 1811. godine jedna je engleska korveta napala Bol, uništila u luci više brodova i odvukla na otok Vis bogat plijen žita, ulja i vina.

Nakon pada Napoleona, Brač dolazi ponovno pod austrijsku vlast 7. srpnja 1814. godine. Godine 1823. dolazi do nove teritorijalne podjele otoka. Brač je podijeljen na sedam općina među kojima je i općina Bol.

Predstojala je duga i teška borba za hrvatski jezik, za sjedinjenje s Hrvatskom. Bolski su narodnjaci konačno uspjeli 1883. godine osvojiti vlast u općini. Druga polovica XIX. stoljeća vrijeme je nacionalnog buđenja. Godine 1897. osniva se Hrvatska čitaonica. Od 1. prosinca 1918. godine Bol je u sastavu nove države (Jugoslavija) u kojoj nisu ostvareni nacionalni snovi.

Nakon burnog Drugog svjetskog rata, Bol je u sastavu SFR Jugoslavije, sve do osnivanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske.

Bol danas

Nekoć je Bol bio mjesto vinogradara, ribara i pomoraca, a danas je izrazito turistička sredina. Ljudi su neposredni i originalni. To omiljeno bračko naselje raspolaže razvijenom mrežom najmodernijih hotela i raznolikim smještajem u privatnim kućama, apartmanima i kampovima.

Uz uslužne djelatnosti, ponudu upotpunjuje nekoliko klubova, škola jedrenja na dasci, škola jedrenja i ronjenja, veliki teniski centar, različita sportska igrališta, fitness-centar te mnogi drugi sadržaji.

Bol je omiljeno odredište za izletničke brodove i nautičare, a u luci ima posebno privezište za jahte. Bol kao privlačno turističko odredište njeguje prepoznatljiv kulturni identitet i posebnosti koje oduševljavaju posjetitelje.

Šire područje Bola prostor je velikog rekreacijskog kapaciteta, s jedinstvenim kulturno-povijesnim, spomeničkim i folklornim elementima te neponovljivom kombinacijom "kontinentalnog" i maritimnog ambijenta.

Malena Murvica, s vinogradima i prekrasnim plažama, prava je poljska idila turističkoga Bola. Poznata je po pustinjskim spomeničkim ostacima, posebno po Zmajevoj špilji, minijaturnoj crkvici u pećini u kojoj su isklesani reljefi i religiozni likovi.

Blaca, podno strme litice u prostoru bračkoga bespuća, zadivljuju monumentalnim skladnim zdanjem u kojem su pustinjaci smjestili stilsko pokućstvo, klavir, vrijedne slike, knjižnicu, zbirku starinskog oružja i starinskih satova, teleskop. Samostan je egzistirao neprekidno četiri stoljeća, a danas je to jedinstven kulturni spomenik ljudskog rada i ljudske izdržljivosti koji je kao etnološki izložak, poticajan i za suvremeni život.

Gornji Humac i Pražnica naselja su gornjeg dijela otoka. Rado ih se posjećuje zbog njihova specifična ugođaja, otočkih specijaliteta i drugih zanimljivosti. Boravak u Bolu valja svakako iskoristiti i za posjet Vidovoj gori, kao i za obilazak i doživljaj cijelog otoka, koji u ljetne dane pruža ugođaj punine života.

Ne propustite:

  1. Plaža Zlatni rat
  2. Sportovi na moru
  3. Wind surfing lokacija
  4. Vina i vinarije
  5. Samostan, znamenitosti
  6. Slobodno penjanje
Bol

Ture destinacije

Bol

Register Now!

Join the SetSail community today & set up a free account.